Da li su jaja zdrava

Kada bismo pokušali da napravimo idealnu hranu za čoveka, nešto što će da sadrži savršenu razmeru proteina, masti i ugljenih hidrata, većinu neophodnih vitamina i minerala, a da pritom bude ukusna, da možemo da je spremamo na razilčite načine, a ne da je napravimo kao neki prah kog ćemo da razmutimo u vodi i popijemo, verovatno bi nam bilo teško da stvorimo nešto kao što je jaje.

Razmislimo malo, jaje se nalazilo na ljudskoj trpezi i pre nego što su naši preci ikada sišli sa grana, pre nego što su otkrili vatru i pre nego što su naučili da kuvaju. 

Našim precima je bilo mnogo lakše da ukradu jaje iz gnezda neke ptice, nego da ubiju životinju ili da pronađu nešto hranljivo u onome što drugi predatori nisu pojeli. Nema ništa lakše nego razbiti ljusku jajeta i popiti ga.

Naravno, danas ne moramo da tragamo za jajima da bismo ih jeli, vremenom, naši preci su shatili da ako postoje ptice koje nisu vešti letači i koje mogu da drže neposredno u svojoj blizini i da tako imaju pristup ovoj nutritivnoj namirnici, a da se ne trude mnogo. Nekolicina ovih ptica je u mogućnosti da nahrani čitavo jedno pleme ili porodicu.

Najkraće rečeno, mi smo vrsta koja je verovatno evoluirala na jajima pre nego što smo naučili da lovimo ili uzgajamo veće životinje. Ne možemo reći da je jaje stvoreno za čoveka, jer je ono zapravo stvoreno kao kontejner hrane za mladunca ptice, ali slobodno možemo reći da je čovek stvoren da jede jaja.

Bilo da je ova moja, mala, antropološka teorija o čoveku i jajima istinita ili ne, postoji dovoljno naučinh dokaza koji mogu da potvrde benefiti svakodnevnog konzumiranja jaja.

Jaja imaju najveći anabolički efekat od svih namirnica kojima se čovek hrani. Kada je nešto anaboličko, to znači da se pretvara pretvara u tkivo. Čak 48% proteina iz jajeta se pretvori u mišićno tkivo ili neki drugi protein u našem organizmu. Uporedimo to sa mesom i ribom (32%), sojom, sirom  ili whey proteinom, svega 17%, i vidimo da je iskoristljivost proteina iz jaja gotovo tri puta veća nego iz drugih izvora. Zapravo, jedini protein koji ima veću iskoristivost je onaj iz majčinog mleka, i ako nismo odojče, teško da imamo pristup toj namirnici.

Pored toga, jaje je bogato zdravim mastima, DHA, APA masnim kiselinama koje ljudsko telo koristi u svojoj ishrani. Zapravo, sve masne kiseline, da bi bile iskorišćene se u našem telu pretvaraju u DHA ili APA, a one se već nalaze u jajetu. Tako da nije isto ako unosimo omega-3 masne kiseline iz lanenog semena, jer one ne dolaze u DHA ili APA obliku i u procesu pretvaranja gubimo veliko procenat ovih kiselina, ili omega-3 iz jajeta, govedine, ili lososa koje većim delom dolaze u obliku iskoristljivom za ljudsko telo.

Jaja su takođe bogata karetonoidima, koji čuvaju i poboljšava naš vid, zatim antioksidantima, koji takođe doprinose našem vidu.

Jaje je bogato supstancama koje doprinose razvoju i očuvanju mozga, bogato je vitaminom A, B5, B12, fosforom, selenom, a u značajnoj meri se nalaze i vitamin D, E, K, B6, kao i kalcijum.

Ako bismo svakog dana pojeli 4-5 jaja uneli bismo mnoštvo ovih vitamina i minerala i u značajnoj meri bismo zadovoljili naše dnevne potrebe za njima.

Ako se brinete zbog holesterola u jajima, znajte da za to nema razloga.

Prvo, jer ne postoji studija koja dokazuje da jaja povećavaju holesterol u krvotoku, štaviše, jaja utiču na stabilizaciju holesterola, tj. Povećavaju koncentraciju takozvanog, dobrog, HDL-a.

Jaja su veoma značajna namirnica za razvoje dece. Jedna studija rađena na deci starosti od 6-9 meseci pokazala je da su deca koja su jela samo jedno jaje dnevno znatno brže napredovala od dece koja uopšte nisu jela jaja. 

Ali, kako druga studija pokazuje, jaja takođe pružaju dobar izvor hranljivih materija za trudnice i bebu.

A, meni najzanimljivija studija pokazuje da su jaja mnogo bolji doručak nego ovsene pahuljice. Cilj studije je bio da se dokaže da jaja ne povećavaju holesterol u krvotoku, što je studija uspela da dokaže, ali je takođe dokazano da su osobe koje su u toku studije jele 2 jajeta za doručak imale znatno manje količine grelina u krvotoku, u odnosu na nivoe grelina u krvotoku ljudi koji su jeli ovsene pahuljice za doručak. Grelin je hormon gladi i on našem telu daje signal da bi trebalo da jedemo, što znači da kada jedemo jaja budemo duže siti i samim tim imamo objašnjenje zašto su jaja odličan izbor na keto ishrani, ali i na bilo kojoj drugoj i zašto nam pomažu pri mršavljenju.

Kada biramo jaja koja ćemo jesti, idealno bi bilo da imamo sopstvene kokoši i da ih pustimo da jedu šta kokoši jedu, tj. ih pustimo da kljucaju po travi tražeći crviće, travu i sve drugo što im zapadne u kljun. Žumance jajeta takvih kokoši je mnogo tamnije i postojano je kada razbijemo jaje, i pre svega nutritivno je bogatije u odnosu na industrijska jaja koja dolaze od kokoši koje nisu imale mogućnost da se kreću i da jedu ono što kokoši jedu i nisu bila hranjena najzdravije.

Znam da nismo svi u mogućnosti da držimo kokoši u dvorištu, pre svega jer nemamo svi dvorište, ali kada kupujemo jaja najbolje ih je kupovati od lokalnog uzgajivača za kog znamo da je uzgajao kokoši na adekvatan način i da su ta jaja zdrava i bogata svim hranljivim materijama koje smo ranije pomenuli.

Tako da, bilo da kupujete jaja ili da sami uzgajate kokoši, znajte da kada jedete ovu savršenu namirnicu činite veliku uslugu svom telu, ako ih dajete deci, doprinosite njihovom rastu i razvoju i slobodno možete svakodnevno da jedete jaja, baš kao i vaša deca, jer ne postoji ništa bolje i prirodnije od ove namirnice.

Izvori:

https://www.naturaleyecare.com/blog/antioxidant-eye-disease-oxidative-stress/

https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/28978542/

https://www.youtube.com/watch?v=FH8RsqjlS2o

https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/28146063/

https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/28588101/

https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/12848286/

https://www.healthline.com/nutrition/10-proven-health-benefits-of-eggs#TOC_TITLE_HDR_3

Kategorije